CrkvaO svecima
Blagovesti
Preuzeto sa zvaničnog sajta Srpske pravoslavne crkve
7. april (25. mart po starom kalendaru)
Blagovesti
Blagovesti
Izvor: SPC

Presveta Djeva Marija je po izlasku iz hrama kad je navršila 14. godina, živela u kući svog starog rođaka, udovca Josifa, koji je imao 84 godine i odraslu decu. Kako ni jedna devojka u to vreme, po jevrejskom zakonu, nije smela da ostane neudata, Djeva Marija je bila formalno verena sa Josifom i on se starao o njoj. Tako je mudrim rešenjem prvosveštenika Zaharija i ostalih sveštenika, zakon ispoštovan, a Djeva Marija ostala verna svom zavetu da se neće nikada udavati, već će služiti Bogu.
Jednom je Djeva Marija u Josifovoj kući čitala iz Svetog Pisma proroštvo Isaije o rođenju Hrista (Spasitelja). „Gle, djevojka će začeti i rodiće sina.“ Bila je potpuno predana molitvi, zadubljena u pobožne misli, razmišljala je o tom velikom i čudnovatom proročanstvu, kad se u velikoj svetlosti javio Arhanđeo Gavrilo i rekao joj: "Raduj se blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama." Kad je Djeva Marija čula ove reči, veoma se uplašila. Arhanđeo je smirio blagim rečima, govoreći joj da se Bog smilovao na nju, izabravši je da ona bude majka Sina Božjeg.
Djeva Marija je samo upitala kako će to biti kad ona ne zna za muža, a Arhanđeo Gavrilo je odgovorio da će Duh Sveti sići i da će je oseniti sila Svevišnjega. Zato će dete koje se bude rodilo biti sveto i zvaće se Sin Božji.
Bogu ništa nije nemoguće, eto i njena tetka Jelisaveta, već starica, je u šestom mesecu trudnoće, jer je to po promislu Božjem. Djeva Marija je smerno odgovorila: "Evo sluškinje Gospodnje; neka mi bude po riječi tvojoj." Posle nekoliko dana Djeva Marija je otišla u Judeju kod Jelisavete i Zaharija. Kad je Jelisaveta videla, toliko se obradovala, da je i dete u njenoj utrobi zaigralo, a Djevu Mariju je dočekala rečima: "Blagoslovena si ti među ženama i blagosloven plod utrobe tvoje; i otkud to da k meni dođe mati Gospoda moga?"
Marija je svojoj tetki odgovorila rečima koje su pune veličanstvenog značenja i koje se svakog jutra pevaju u crkvi u "devetoj pesmi" : "Veliča duša moja Gospoda i obradova se duh moj Bogu spasitelju mome. . ."
Marija je provela kod svoje tetke Jelisavete tri meseca, a onda se vratila kući. Kada je Josif saznao da je Djeva Marija trudna, nije hteo da je javno kazni, jer je za takav greh, u to vreme, žena bila kamenovana, nego je rešio da je tajno otpusti. Tada mu se u snu javio anđeo koji mu je rekao da Djeva Marija nije zgrešila već je dete koje je u njoj začeto od Duha Svetoga. Takođe mu je rekao da će Marija roditi sina i da treba da mu nadene ime Isus (Spasitelj), jer će on spasiti narod od grehova. Pravedni Josif je poslušao anđela i ispunio sve što mu je rečeno.
"Sa ovom arhangelskom blagovešću, i sa silaskom Svetoga Duha na Djevu Prečistu, otpočinje spasenje ljudi i obnavljanje tvari. Istoriju Novog Zaveta otvorio je Arhangel Gavrilo rečju: R a d u j s e! da oznamenuje time da Novi Zavet ima da znači radost za ljude i za svu stvorenu tvar. Otuda i Blagovest se smatra koliko velikim toliko i radosnim praznikom" (Vladika Nikolaj).
Blagovesti se na ikonama predstavljaju tako što se slika (živopiše) Djeva Marija kako sedi i čita Sveto Pismo, a blagovesnik, Arhanđeo Gavrilo, stoji sa suprotne strane, držeći u ruci krin. Prikaz Blagovesti se nalazi na svim oltarskim, carskim dverima.
Kako su Blagovesti nepokretan praznik, a Vaskrs pokretan, može da se dogodi da su Blagovesti na Vaskrs ili na Veliki Petak. I u jednom i u drugom slučaju ne izostavlja se služba ovog praznika, a služi se Liturgija sv. Jovana Zlatoustog. Koliki je značaj ovog praznika vidi se i po tome što je Veliki Petak jedini dan u godini kada se liturgija ne služi, sem ako tog dana nisu Blagovesti.
Kod nas se Blagovesti posebno svečano proslavljaju u manastiru Ćelije, gde je živeo i upokojio se jedan od najvećih i najumnijih molitvenika, koje je naša Crkva imala, Ava Justin (Popović). Ava Justin je rođen na dan Blagovesti, pa mu je svetovno ime bilo Blagoje, a i upokojio se na isti dan.