CrkvaO svecima
Roždestvo Presvete Bogorodice
Preuzeto sa zvaničnog sajta Srpske pravoslavne crkve
21. septembar (8. septembar po starom kalendaru)
Roždestvo Presvete Bogorodice
Izvor: SPC

U jevrejskom gradiću Nazaretu živeli se Joakim i Ana. Joakim je poticao od slavne carske loze Davidove, a Ana kći sveštenika Matana iz arhijerejske loze Levijeve. Ovi plemeniti ljudi do duboke starosti nisu imali dece. Zato su im se mnogi podsmevali, jer je u to breme bezdetnost označavana kao najveća sramota. Joakim i Ana su bili veoma pobožni i stalno su se molili Bogu da ih obdari čedom. Jednom je u hramu Joakim doživeo veliko poniženje, kad ga je ismejao sveštenik zbog toga što nema dece, pa je on otišao na jedno brdo i tamo u samoći gorko plakao, moleći se.
Tad mu se javio anđeo Gospodnji koji mu je rekao da će dobiti čedo, uprkos njihovih poodmaklih godina jer je Bogu sve moguće. Joakim je presrećan otišao kući i podelio radost sa Anom, koju je anđeo takođe obavestio da će dobiti dugo željeno i od Boga izmoljeno čedo. I zaista, ispunile su se reči Gospodnje, pa Ana rodi devojčicu kojoj nadenuše ime Marija. Ovo dete je već po svom rođenju pokazivalo onoga kojega će roditi, jer je u njoj bilo sjedinjeno i carsko i arhijerejsko nasleđe. Tako Bog obradovao Joakima i Anu ne samo roditeljstvom, nego i: "Ne samo radošću vremenom nego i večnom. Dade im Bog samo jednu ćerku, koja im docnije rodi samo jednog unuka, - ali kavu ćerku i kakvog unuka! Blagodatna Marija, blagoslovena među ženama, hram Duha Svetoga, oltar Boga živoga, trapeza hleba nebesnoga, život svetinje Božje, drvo najslađega ploda, slava roda ljudskog, pohvala roda ženskog, istočnik devstva i čistote - to beše Bogom darovana ćerka Joakima i Ane" (sveti vladika Nikolaj ohridski i žički).
U spomen roždestva (rođenja) Presvete Djeve Marije, Crkva je ustanovila praznik, koji se u našem narodu zove Mala Gospođa ili Mala Gospojina. Malom Gospođom se praznik naziva zato što se tada slavi sveta Djeva kao novorođenče. To majušno detence će posle tri godine provedene u roditeljskom domu biti odvedeno u Jerusalimski hram, jer su se tako zavetovali njeni roditelji. U Jerusalimskom hramu je mala Gospođa, živela, i učila punih jedanaest godina, a kako su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su je predali na staranje njenom daljem rođaku udovcu Josifu, koji je tada imamo osamdeset godina.To maleno detence, koje je milost Božja darovala roditeljima, postaće majka Spasitelja sveta i doživeti najveće radosti i najveće boli, sve dok i sama, posle isteka zemaljskih dana, ne ode zauvek u večnu svetlost i slavu. Ali Bogorodica je bila zemaljska žena, srca prepunog ljubavi za sve ljude, zato je i danas ona naša zastupnica pred prestolom Tvorca. Bogorodica je ta kojoj se upućuju najtoplije molitve, ona pomaže i blaži ljuti jad i nevolju. I danas se pred njenim čudotvornim ikonama dešavaju isceljenja, i ljudi u nevoljni dobijaju pomoć.Od rođenja do smrti, i posle u večnom životu, do danas i navek, Bogorodica je zaštitnica, utešiteljka i majka koja beskrajno voli i moli se za posrnuli ljudski rod. Praznik Roždestva Presvete Bogorodice pokazuje nam primer pobožnih roditelja Joakima i Ane i podseća nas da treba da se uvek iskreno molimo Bogu, ako želimo Božju pomoć.
Praznik svete Bogorodice Kališke
U manastiru Presvete Bogorodice blizu sela Kališta, zapadno od Struge, Sveta Bogomater pokazivala je svoju silu i milost kroz mnogobrojna čudesa. Mnogi bolesnici bili su isceljivani čudotvorno, a razbojnici koji su umišljali pljačkati, ili skrnaviti manastir, bili su ljuto kažnjavani nevidljivom silom. U hramu se nalazi i čudotvorna ikona Svete Bogorodice, a u blizini dve celebne vode: svetog Petra i svete Ananije. Nedaleko od glavnog hrama nalazi se paraklis svetog Atanasija u pešteri.
Praznik ikone svete Bogorodice Počajevske
U Volinskoj guberniji nalazi se znameniti manastir Svete Bogorodice u Počajevu, gde se Sveta Bogomater javila prvo okolo 1340. godine jednome od dvojice inoka, koji su se tu u jednoj pešteri podvizavali. Od tada to mesto postade nepresušnim izvorom mnogobrojnih čudesa.