 |
 |
Sveti Sava (1169-1236) |
 |
Svetom Savi se pripisivalo čudotvorstvo, moć izlečenja i iscelivanja. Ako dodamo tome i ugled
koji je uživao kao duhovnik i prosvetitelj i sve ono što je učinio za narod i crkvu jasno je zašto
se njegovo ime slavi među Srbima. |
 |

|
 |
| Izvor: SPC |



|
 |
| Izvor: SPC |

|  |
Najveća zasluga Svetog Save je stvaranje samostalne i nezavisne srpske crkve. On ju je približio
narodu i doprineo da ona u bukvalnom smislu postane narodna crkva. Zahvaljujući njemu crkve i
manastiri su postali sedište kulture, a crkveni ljudi tvorci kulturnih dobara. |
 |
Neosporni su i tragovi koje je ostavio u književnosti. Sastavio je Hilandarski i Karejski
tipik i po očevoj smrti sastavio je Žitje gospodina Simeona. Doneo je dobro svojoj porodici
i narodu izmirivši posvađanu braću, podučavao je srpske monahe načinu života koji se vodio
na Svetoj Gori, unosio mir i spokojstvo svuda kuda je dolazio, gradio je crkve i manastire... |
 |
Iza Sv.Save i cele loze Nemanjića ostali su tragovi u književnosti, građevinarstvu i slikarstvu. |
 |
Upokojio se u Trnovu 14. januara (27. januara po novom kalendaru) 1236. gde je i sahranjen
u crkvi Četrdeset mučenika. Kralj Vladislav je godinu dana kasnije preneo Savine mošti u crkvu
Vaznesenja Hristovog u manastiru Mileševa. |
 |
Njegov grob je bilo mesto gde su bolesni tražili ozdravljenje, a izmučeni mir. Pošto je njegov
kult rastao u narodu i učvšćivao pravoslavlje među srpskim življem, Turci su odlučili da 1594.
na Vračaru njegove mošti spale, nadajući se da će tako uspeti da unište svetosavski kult i
potisnu pravoslavlje, uplaše narod i pokažu se nadmoćnim nad našom verom i narodom. |
 |
Na mestu spaljivanja moštiju izdiže se danas velelepni hram, najveći na Balkanu - Svetosavski hram. |
 |
|
|
 |
U crkvi se slavi od XIII veka, a od XVIII proslavlja se kao prosvetitelj u školama. Srpska crkva
slavi Svetog Savu na dan kada se upokojio i na dan prenosa njegovih moštiju. |
 |
On je bio ispiracija mnogim umetnicima i tema mnogih eseja. O njemu su pisali
Desanka Maksimović, Vojislav Ilić, J.J. Zmaj, Svetlana Velmar Janković, Miloš Crnjanski,
Đura Jakšić, Vasko Popa, Vladeta Jerotić, a narod ga je opevao i njegova dela kazanjima
prenosio sa kolena na koleno. |
 |
Dva najznačajnija biografa Sv.Save su Domentijan i Teodosije, a pored njih svečevim žitjem
su se bavili Nikolaj Velimirović, Justin Popović i mnogo drugi. |
 |
 |
Pogledajte ovde šta Srpska pravoslavna crkva piše o Svetom Savi. |
 |
 |
Preporučujemo za čitanje:
- Svetlana Velmar Janković, Knjiga za Marka
- Teodosije, Žitije Svetog Save
- Domentijan, Život Svetog Simeona
- Sava Nemanjić, Hilandarski tipik
- Ratomir Rale Damjanović, Savindan
|
 |
 |
 |
O Svetom Savi na internetu:
|
 |
 |
 |
 |
 |
SVETOSAVSKA HIMNA |
 |
 |
 |
Uskliknimo s ljubavlju |
 |
Svetitelju Savi |
 |
Srpske crkve i škole - |
 |
Svetiteljskoj glavi. |
 |
Tamo venci, tamo slava, |
 |
Gde naš srpski pastir Sava |
 |
Pojte mu Srbi, |
 |
Pesmu i utrojte! |
 |
 |
 |
Blagodarna Srbijo, |
 |
Puna si ljubavi |
 |
Prema svome pastiru |
 |
Svetitelju Savi. |
 |
Celo srpstvo slavi slavu |
 |
Svoga oca svetog Savu. |
 |
Pojte mu Srbi, |
 |
Pesmu i utrojte! |
 |
 |
 |
S neba šalje blagoslov |
 |
Sveti otac Sava. |
 |
Sa svih strana svi Srbi, |
 |
S mora i Dunava, |
 |
K nebu glave podignite |
 |
Savu tamo ugledajte: |
 |
Savu srpsku slavu, |
 |
 |
Pred prestolom |
 |
Tvorca! |
 |
 |
 |
Da se srpska sva srca |
 |
S tobom ujedine, |
 |
Sunce mira, ljubavi |
 |
Da nam svima sine; |
 |
Da živimo svi u slozi, |
 |
Sveti Savo, ti pomozi, |
 |
Počuj glas svog roda |
 |
Srpskoga naroda! |
 |
 |
 |
Pet vekova Srbin je |
 |
U ropstvu čamio, |
 |
Svetitelja Save |
 |
Ime je slavio. |
 |
Sveti Sava Srbe voli |
 |
I za njih se Bogu moli. |
 |
Pojte mu Srbi, |
 |
Pesmu i utrojte! |
 |
|
|
|
|
|
|
 |
|  |
|
|
 | Iz najava i vesti |
 |
|
 |
 | Važno obaveštenje
Poštovani posetioci
Zbog tehničkih problema sajt dijaspora.ch se neće ažurirati u narednom periodu.
Hvala na razumevanju!
Vaš tim dijaspora.ch
 |

|
 |
|
|
 |
 | Korisni linkovi |
 |
|
|
 |
|
 |
|