MostoviKnjige
Mostovi
Predstavljamo Vam knjigu za decu i odrasle
Kad je svet bio drugačiji, S.Jablanov
Izvod iz saopštenja žirija za dodelu nagrade NEVEN:
"...Nagradjeno delo Kad je svet bio drugačiji: priče o starim civilizacijama, Sofijane Oničin Jablanov, predstavlja svojevrstan autorski i izdavački podvig u našoj sredini. To nije preterano reći, ako se imaju u vidu tematski značaj, ozbiljnost i sadržajnost dela, njegova žanrovska reprezentativnost, kao i malobrojnost takvih knjiga na domaćem tržištu kojim, dugi niz godina, dominiraju prevodi stranih izdanja. Autorka Oničin Jablanov upustila se u izazovan poduhvat da, prikazujući stare civilizacije, akcenat stavi na društvenu istoriju, koja je u dostupnoj (mahom udžbeničkoj) literaturi prilično marginalizovana u odnosu na političku istoriju. Bez uobičajenog nizanja podataka, godina i imena, autorka predstavlja jednu drugačiju i deci bližu istoriju. Ona priča o tome kako su ljudi živeli, kako su se oblačili i zabavljali, kako su odgajali decu, kako su izgledale njihove kuće i gradovi, čak i ko su im bili kućni ljubimci. Važno je naglasiti da je priča o životu u drevnim civilizacijama smeštena u vremenski, geografski, kulturološki i društveni kontekst, koji je vazan za njihovo razumevanje, kao i za jasnije poimanje današnjeg sveta. Bogata informacijama i vezama sa savremenošću, knjiga kao da odgovara na niz neizgovorenih dečjih pitanja. Neka od njih su važna za razumevanje duha vremena, socijalnih odnosa i kulturnog nasledja koje su te civilizacije ostavile za sobom, dok su druga dragoceni oslonac u pokušaju da se zamisli i "oživi" slika sveta i života kakav je nekada bio. Tome doprinose ilustracije koje su lepe, tehnički kvalitetne i koje, najčesće, funkcionalno prate i obogaćuju tekst.
Ova knjiga svoju motivacionu vrednost i atraktivnost gradi najtežim, ali najrelevantnijim putem - sadržinskim bogatstvom, koherentnim, razumljivim izlaganjem u kome su pojmovi dobro objašnjeni i medjusobno povezani, brižljivim prilagodjavanjem jezika, stila i intelektualnih zahteva uzrastu kome je namenjena.
Specifična problemska organizacija sadržaja ogleda se, pre svega, u veštini autorke da predvidi pitanje, dilemu ili komentar čitaoca. Nekada su pitanja koja problematizuju izlaganje ili prave vezu sa aktuelnim iskustvom eksplicirana, a nekada je reč o "nemom dijalogu" ostvarenom samom strukturom izlaganja. Problemski pristup sadržan je i u pokušaju da se prikaže ne samo ono što se zna o drevnim civilizacijama, nego i putevi i stranputice koji su vodili do tog znanja, način na koji se u istoriji "sklapaju kockice mozaika" kako bi se rekonstruisalo ono što je bilo, specifičan "detektivski" duh koji istorija ima i još žive misterije koje nije razrešila. Sadržajno bogatstvo i dijalogičnost ne doprinose samo zanimljivosti ove knjige, već od nje čine moćan kulturni instrument za negovanje dečje radoznalosti, ljubavi prema čitanju i intelektualnom radu uopšte.
Pored toga, važna vrednosna poruka ove knjige je da ljudska istorija nije samo istorija ratova i borbe za moć, već i saznavanja, otkrića, stvaranja lepih, umnih i korisnih dela i večite čovekove potrebe da "zla vremena" i svoju prolaznost pobedi upravo Znanjem i Lepotom.
mr Jelena Pešić, predsednik žirija Beograd, mart 2003.
Vrlo su retki roditelji koji da bi odgovorili na pitanja svoje dece reše da napišu knjigu ! Tako je nastao prvenac Sofijane Oničin - Jablanov - "Kad je svet bio drugačiji ", priče o svakodnevnom zivotu starih civilizacija
Kada je imala samo šest godina, Jelena je svojoj mami počela da postavlja "nezgodna " pitanja.
Oko mene je stalno lebdeo oblak najneobičnijih pitanja. Odgovore na neke od njih zapisala sam u svojoj knjizi, a neke još tražim ... - zabeležila je na poledjini svoje prve knjige Sofijana Oničin - Jablanov. Naravno da svojom knjigom "Kad je svet bio drugačiji " nije u potpunosti zadovoljila veliku znatiželju svog deteta, kao i drugih velikih radoznalaca, ali im je omogućila da na njima dostupan i vrlo zanimljiv način saznaju mnogo o prošlosti starih naroda. Do sada se domaći pisci nisu bavili ovim žanrom, pa su knjige koje se na ovu temu nude na našem tržistu uglavnom prevodi stranih autora.
To je sigurno uticalo i na odluku organizacije "Prijatelji dece Srbije " da joj dodeli nagradu u oblasti naučno popularne literature. Reč je o "Nevenu", najstarijem i najznačajnijem priznanju u oblasti dečjeg stvaralaštva koje još od 1955. godine ova nevladina i neprofitna organizacija volontera (roditelja , prosvetara i stručnjaka) dodeljuje u saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Srbije. "Neven " se dodeljuje u tri kategorije: za beletristiku, ilustraciju knjige - slikovnice i delo iz oblasti popularne nauke. Do sada su ovim priznanjem ovenčana najveća imena dečije literature.
Zanimljivo je da je Sofijana Oničin - Jablanov u sasvim drugim profesionalnim vodama - bavi se analizom poslovanja u planskoj službi "Energoprojekta ". Dugo se bavila i prevodjenjem , budući da je član Udruženja prevodilaca Srbije za naučni i stručni engleski jezik. Za "Mikro knjigu " prevela je nekoliko veoma značajnih izdanja iz oblasti računara, ali joj je "dosadilo da prepričava tudje reči ", pa se upustila u avanturu pisanja sopstvene knjige. Zahvaljujući tome, kroz ruke joj je "prošla jedna omanja biblioteka", a mnogo dana je provela u pretrazi na internetu. Sama je birala i slike koje će pratiti njene atraktivne priče, a u ilustrovanju joj je svojim maštovitim rešenjima pomogao i Nebojša Dedić.
"Kad je svet bio drugačiji " ima sedam poglavlja i govori o društvenoj istoriji starih naroda - o tome šta su jeli, kako su se oblačili, ko su im bili kućni ljubimci, kako su se frizirali, gde su stanovali koja su nam otkrića ostavili... O kulturi i umetnosti, ali i svakodnevnom životu Egipćana, starih Grka i Rimljana, kao i naroda Dalekog istoka - stanovnika Kine i Indije, i američke civilizacije Maja autorka govori bez imena, brojki, godina, ratova ... Drago joj je što i sama nije izgubila istraživačku žicu i što deca u školama već dobijaju ocene čitajući njenu knjigu. Ona i jeste namenjena uzrastu od petog do osmog razreda kome je neophodno približiti mnoge pojmove .
- Neophodno je da se svi bavimo više svojom decom. Moja knjiga može biti i korisno "sredstvo " za okupljanje porodice. Umesto gledanja TV, deca i roditelji mogu saznati nove ili se podsećati znanja koja su zapostavili - kaže autorka knjige čiji se odeljci i poglavlja mogu čitati bez reda .
Njeno omiljeno poglavlje je civilizacija Egipta. Fascinirana je njihovom kulturom i načinom razmišljanja njegovih stanovnika, koji su bili izuzetno napredni za svoje vreme! Sprema se da sa svojom porodicom uživo upozna ostatke ove drevne civilizacije. Njena kćerka Jelena sada već ima osam godina i vrlo je interesuju hijeroglifi. U njihovom tumačenju se bolje snalazi od svoje mame, a maminu knjigu je već "apsolvirala ". To i nije čudno jer je mamin gotov rukopis svoju "pretpremijeru " imao baš u njenom obdaništu. Reakcije Jeleninih drugara Sofijana Onicin - Jablanov je uzela u obzir pre štampanja knjige. Možda će se uskoro njena knjiga naći i medju priručnim sredstvima za novi predmet "Svet oko nas ", koji je za osnovce predvidjen budućom reformom školstva.
4. juli 2003, Bazar, piše Jelena Milić